Drago i vjera
Re: Drago i vjera
Prvi zašto, od ukupno triju koje sam odlučio sebi postaviti (bez upitnika), odnosi se na pitanje koje će sebi u životu barem jednom postaviti svaki čovjek. Pitanje čiji odgovor prožima čitavi moj bitak, postaje preokupacija u interesima i djelovanju kroz posljednje vrijeme. Isto tako, pitanje čiji odgovor iziskuje opsežnu argumentaciju ingenii magni, pa ću se nastojat što više približiti potrebnom standardu.
Spoznaju Boga i dokaze Njegove opstojnosti mogli bi ponajprije tražiti preko nadnaravnih elemenata objave, što jest ispravno, no ja bih ipak krenuo drugim putem. Upravo usred posve materijalne stvarnosti koje svakodnevno susrećemo, usred sasvim običnih pojava u prirodi, dubokim proučavanjem istih postupno prodiremo do najveće tajne naše stvarnosti. Kako se često divimo savršenstvu skrivenih ''mehanizama'' prirodnih pojava i živih bića, zastanemo i pomislimo - u svemu što promatramo mora vladati savršeni red i sklad uzročno-posljedičnih veza. Usporedno s napretkom prirodnih znanosti, što dublje istražujemo čuda života, sve više ostajemo impresionirani savršenim planom koji omogućava da čitav prirodni sustav funkcionira na ispravan način. A tamo gdje postoji plan, mora postojati i onaj koji planira.
Nacrti tog plana ukazuju nam da moramo izbaciti pomisao na slučajnost. U čitavom kozmosu postoji samo jedan planet, jedno mjesto na kojem obitava život. U njem se izdvaja jedno biće sa darom razuma, duše i savjesti, jedino biće čiji postupci nisu vođeni isključivo instinktivnim nagonima - čovjek. Na tom mjestu vladaju svi prikladni uvjeti za neometanu egzistenciju života… nerealno je tvrditi da je ovakvo stanje stvari puki slučaj, posljedica spleta još slučajnijih okolnosti.
Sljedeći vid ove argumentacije polazi od jednostavne misli: ''Sve što je ograničeno, stvorio je netko drugi.'' Cjelokupna materija ima ''granice'', i zbog toga morala je biti stvorena od nekog na točno određeni način i ne drugačije. Obratimo pažnju opet na svaku od najobičnijih stvari iz naše okoline. Svaki predmet koji nas okružuje takvih je svojstava upravo zato što ga je netko drugi takvim odredio. Sve što je materijalno morao je netko drugi stvoriti, jer materija ima sasvim određene granice, koje je netko drugi morao postaviti. Nijedna stvar ili biće ne može ''samo po sebi'' biti ono što jest, tada bi prestala svaka spoznaja. Tvrditi da pojave nastaju same po sebi, ničim izazvane, značilo bi zanijekati svaku vezu između uzroka i posljedice, što nužno dovodi do prestanka svake spoznaje. U tom slučaju čitavo ljudsko znanje postalo bi nevrijedno i svijet bi postao - ludnica.
Stoga nam postaje jasno da u svijetu nužno postoji jedan savršeni red uzročno-posljedičnih veza. Na svaki zašto mora postojati zato. I tako dolazimo do krajnosti svega ograničenog, svjesni da je i najmanji dio svega ograničenog, morao iz nečega nastati. Taj posljednji uzrok svega postojećeg mora biti bez granice. Ne može imati ni početak ni svršetak, u protivnom bi i samo bilo ograničeno. Također, ono ne može biti ni materijalno, jer sve materijalno ima svoju granicu, i morao bi ga netko stvoriti. To posljednje beskonačno biće, koje je kao prapočelo svega dalo svim ograničenim pojavama ovog svijeta njihovo postojanje, jest svemoguće, duhovno biće - naš Stvoritelj.
Ova razmišljanja daju nam jasno do znanja da postoji i vrhunaravni cilj našega života. Postojanje religija u svim vremenima otkad je civilizacije, govori nam da duboko u čovjeku postoji čežnja za beskonačnim. Savjest nas potiče da mora postojati nešto više od prolaznih stvari ovoga svijeta. Da postojimo ovdje sa razlogom i svrhom, da naš razum, duša i savjest nisu dani čovjeku slučajno. U ovo vrijeme, kada često dolazi do unutarnjeg zasićenja zbog ispraznih vrijednosti, savjest nas još više potiče da moramo čeznuti za nečim višim od ispunjenja osnovnih životnih zadaća i pukog karijerizma.
I konačno, još jedan vrlo jednostavan dokaz Božje opstojnosti. Središnja misao je: ''Ako postoji Bog, mora postojati i netko tko se bori protiv Njega.'' Taj netko je sam Sotona, otac laži od kojeg potječe sve zlo ovoga svijeta. Možemo li dokazati njegovu egzistenciju? Itekako da možemo, prilično jednostavno. Iz praktične stvarnosti, ustanovljeno je mnogo puta da se napasnik gotovo bez iznimke odaziva na poziv, ponekad i bez njega. Utvrđeno je da se stanja opsjednutosti ne mogu smatrati isključivo psihološkim fenomenom, već da se radi o pojavama koje prelaze granicu naravnog iskustva. Krunski dokaz tome jest specijalna ''terapija'', kada se zazivanjem Boga izgone demoni iz osobe opsjednutog. Obred egzorcizma jedan je od najjačih znakova da Božju opstojnost ni u kom slučaju ne možemo dovoditi u pitanje. ''Sve ako meni i ne vjerujete, djelima vjerujte pa uvidite i upoznajte da je Otac u meni i ja u Ocu"
Spoznaju Boga i dokaze Njegove opstojnosti mogli bi ponajprije tražiti preko nadnaravnih elemenata objave, što jest ispravno, no ja bih ipak krenuo drugim putem. Upravo usred posve materijalne stvarnosti koje svakodnevno susrećemo, usred sasvim običnih pojava u prirodi, dubokim proučavanjem istih postupno prodiremo do najveće tajne naše stvarnosti. Kako se često divimo savršenstvu skrivenih ''mehanizama'' prirodnih pojava i živih bića, zastanemo i pomislimo - u svemu što promatramo mora vladati savršeni red i sklad uzročno-posljedičnih veza. Usporedno s napretkom prirodnih znanosti, što dublje istražujemo čuda života, sve više ostajemo impresionirani savršenim planom koji omogućava da čitav prirodni sustav funkcionira na ispravan način. A tamo gdje postoji plan, mora postojati i onaj koji planira.
Nacrti tog plana ukazuju nam da moramo izbaciti pomisao na slučajnost. U čitavom kozmosu postoji samo jedan planet, jedno mjesto na kojem obitava život. U njem se izdvaja jedno biće sa darom razuma, duše i savjesti, jedino biće čiji postupci nisu vođeni isključivo instinktivnim nagonima - čovjek. Na tom mjestu vladaju svi prikladni uvjeti za neometanu egzistenciju života… nerealno je tvrditi da je ovakvo stanje stvari puki slučaj, posljedica spleta još slučajnijih okolnosti.
Sljedeći vid ove argumentacije polazi od jednostavne misli: ''Sve što je ograničeno, stvorio je netko drugi.'' Cjelokupna materija ima ''granice'', i zbog toga morala je biti stvorena od nekog na točno određeni način i ne drugačije. Obratimo pažnju opet na svaku od najobičnijih stvari iz naše okoline. Svaki predmet koji nas okružuje takvih je svojstava upravo zato što ga je netko drugi takvim odredio. Sve što je materijalno morao je netko drugi stvoriti, jer materija ima sasvim određene granice, koje je netko drugi morao postaviti. Nijedna stvar ili biće ne može ''samo po sebi'' biti ono što jest, tada bi prestala svaka spoznaja. Tvrditi da pojave nastaju same po sebi, ničim izazvane, značilo bi zanijekati svaku vezu između uzroka i posljedice, što nužno dovodi do prestanka svake spoznaje. U tom slučaju čitavo ljudsko znanje postalo bi nevrijedno i svijet bi postao - ludnica.
Stoga nam postaje jasno da u svijetu nužno postoji jedan savršeni red uzročno-posljedičnih veza. Na svaki zašto mora postojati zato. I tako dolazimo do krajnosti svega ograničenog, svjesni da je i najmanji dio svega ograničenog, morao iz nečega nastati. Taj posljednji uzrok svega postojećeg mora biti bez granice. Ne može imati ni početak ni svršetak, u protivnom bi i samo bilo ograničeno. Također, ono ne može biti ni materijalno, jer sve materijalno ima svoju granicu, i morao bi ga netko stvoriti. To posljednje beskonačno biće, koje je kao prapočelo svega dalo svim ograničenim pojavama ovog svijeta njihovo postojanje, jest svemoguće, duhovno biće - naš Stvoritelj.
Ova razmišljanja daju nam jasno do znanja da postoji i vrhunaravni cilj našega života. Postojanje religija u svim vremenima otkad je civilizacije, govori nam da duboko u čovjeku postoji čežnja za beskonačnim. Savjest nas potiče da mora postojati nešto više od prolaznih stvari ovoga svijeta. Da postojimo ovdje sa razlogom i svrhom, da naš razum, duša i savjest nisu dani čovjeku slučajno. U ovo vrijeme, kada često dolazi do unutarnjeg zasićenja zbog ispraznih vrijednosti, savjest nas još više potiče da moramo čeznuti za nečim višim od ispunjenja osnovnih životnih zadaća i pukog karijerizma.
I konačno, još jedan vrlo jednostavan dokaz Božje opstojnosti. Središnja misao je: ''Ako postoji Bog, mora postojati i netko tko se bori protiv Njega.'' Taj netko je sam Sotona, otac laži od kojeg potječe sve zlo ovoga svijeta. Možemo li dokazati njegovu egzistenciju? Itekako da možemo, prilično jednostavno. Iz praktične stvarnosti, ustanovljeno je mnogo puta da se napasnik gotovo bez iznimke odaziva na poziv, ponekad i bez njega. Utvrđeno je da se stanja opsjednutosti ne mogu smatrati isključivo psihološkim fenomenom, već da se radi o pojavama koje prelaze granicu naravnog iskustva. Krunski dokaz tome jest specijalna ''terapija'', kada se zazivanjem Boga izgone demoni iz osobe opsjednutog. Obred egzorcizma jedan je od najjačih znakova da Božju opstojnost ni u kom slučaju ne možemo dovoditi u pitanje. ''Sve ako meni i ne vjerujete, djelima vjerujte pa uvidite i upoznajte da je Otac u meni i ja u Ocu"
Re: Drago i vjera Lažni proroci!
Isus je rekao svojim sljedbenicima: "Čuvajte se lažnih proroka, koji vam dolaze u ovčjem runu ali iznutra su proždrljivi vukovi". Kao u Isusovo doba tako i danas postoji stvaran problem u lažnim prorocima.
TKO SU ONI?
Nove skupine kojima pripada naslov "kultovi" često imaju izvjesne karakteristike. Obično imaju vrlo snažnog, utjecajnog i nadarenog vođu.
Apsolutna pokornost tom vođi i njegovu naučavanju važna je značajka. Ta pokornost može značiti napuštanje doma, posla, obitelji i imovine.
Postoje, čini se, četiri glavne kategorije kultova. To su skupine osobnog poboljšanja, kao što je scientologija, čini članovi nastoje otkriti sami sebe i poboljšati svoju osobnost. To su istočnjačke skupine kao Misija božanskog svjetla. čiji sljedbenici vjeruju da mističan Istok pruža bolji smisao života nego materijalistički Zapad. Postoje i skupine ujedinjenja kao što su Moonijevnci, koji uzimaju elemente istine od mnogobrojnih religija i tvrde da ih sve ispunjavaju. Tu su i kršćanske devijantne skupine kao što su Božja djeca i Put, prenaglašavaju dodatna vlastita učenja, pa se više ne mogu nazivati kršćanskima.
Druge nove (ipak ne tako nove) vjere na mogu se nazvati kultovima. Naprimjer, Baha'i je takva skupina ujedinjenja, ali je više mlada religija negoli kult. Kristadelfianizam, Adventisti sedmoga dana i Moralno ponovno naoružavanje pokreti su nastali iz glavne kršćanske struje, a posjeduju i svoja posebna učenja.
ZAŠTO PORAST KULTOVA?
Mnogi su, posebno mladi ljudi, potpuno razočarani društvom. Politika ne pruža odgovore. Znanost stvara više problema nego što ih rješava. Mehanistički svjetonazor o čovjeku i društvu doveo je do obezvređenja čovjekove osobnosti, kojemu je potreban pravi identitet.
Budućnost izgleda zastrašujuća zbog prijetnje nuklearnog rata i iscrpljivanja prirodnih bogatstava. U isto vrijeme obiteljski život ne pruža sigurnost, a crkva na Zapadu izgleda slabi.
Ljudi traže pomoć. U mnogim slučajevima čini se da kultovi pružaju odgovor. Imaju visoko organiziran sistem u koji treba vjerovati i uključiti se. Pokazuju stvarno zanimanje za nove članove i pravo oduševljenje u širenju svoje poruke.
ŠTO UČINITI?
U većini slučajeva članovi raznih kultova su iskreni ljudi, koji osjećaju da su pronašli nešto važno. Ako razgovarate s njima na uglu ulice, vidjet ćete da su vrlo prijateljski nastrojeni - premda uporni u svom razgovoru. Većina je uvjerena da je njihovo uvjerenje najispravnije.
Na nesreću, mnogi su članovi prekasno ustanovili da ono u što su se uključili ima skrivenih struja zbog kojih su sve manje sretni. Članu može biti vrlo teško nešto poduzeti kad je opkoljen pritiscima čvrsto povezane skupine. Može li se takvima na neki način pomoći?
Prvo, treba obznaniti činjenice. U nekim slučajevima ne moramo otići daleko da bismo vidjeli znakove opasnosti. U drugima su opasnosti pažljivo skrivene. Isus je rekao: "Poznat ćete ih po njihovim rodovima." Kao novinar i kršćanin nadam se da će sadržaj ove knjige prokazati te 'lažne proroke', ukazujući na njihove rodove. U takvim kratkim poglavljima, nije bilo moguće zaći u pojedinosti - a činjenice se često vrlo brzo mijenjaju.
Drugo, onim ranjenima treba pomoći - mladima, slaboumnima, osamljenima, lutalicama, ožalošćenima. Možemo im pomoći uvidjeti opasnosti koje im prijete.
Iznad svega trebalo bi pronaći prave odgovore na duhovne potrebe i probleme društva. Odgovori pravog kršćanstva su još uvijek pravovaljani kao i nekad, pozivom Isusa Krista da dođemo k njemu i nađemo novi život.
KLJUČNA PITANJA
Želite li saznati da li neka skupina vjernika pripada glavnoj struji kršćanstva, postavite sljedeća pitanja:
Tko je bio Isus? Kršćani vjeruju da je on bio stvarno povijesna osoba, da je bio Bog i čovjek. Većina hereza niječe bar jednu od tih tvrdnji.
Kako se čovjek može spasiti? Biblija izjavljuje: "Milošću ste spašeni - po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji. To ne dolazi od djela, da se tko ne bi hvalisao." Lažni proroci naglašavaju na ovaj ili onaj način da čovjek može zaslužiti put u nebo izvršavanjem dobrih djela.
Što smatraju ovlaštenom objavom? Kršćani prihvaćaju Bibliju kao vrhunski autoritet i Božju objavu čovjeku. Mnogi lažni proroci koriste "dodatne" objave koje izjednačavaju s Biblijom kao 'Božjom objavom za suvremeni svijet'. Dugi pak prihvaćaju Bibliju ali samo onako kako je tumače njihovi vođe
>>Budući su sve ovo C/P a meni se dopao sadržaj,,,osim onog da su i Adventisti sedmog dana to,,,od toga se ograđujem!
Ne slažem se sa svime što naučavaju ali mislim da ne spadaju u lažne proroke
TKO SU ONI?
Nove skupine kojima pripada naslov "kultovi" često imaju izvjesne karakteristike. Obično imaju vrlo snažnog, utjecajnog i nadarenog vođu.
Apsolutna pokornost tom vođi i njegovu naučavanju važna je značajka. Ta pokornost može značiti napuštanje doma, posla, obitelji i imovine.
Postoje, čini se, četiri glavne kategorije kultova. To su skupine osobnog poboljšanja, kao što je scientologija, čini članovi nastoje otkriti sami sebe i poboljšati svoju osobnost. To su istočnjačke skupine kao Misija božanskog svjetla. čiji sljedbenici vjeruju da mističan Istok pruža bolji smisao života nego materijalistički Zapad. Postoje i skupine ujedinjenja kao što su Moonijevnci, koji uzimaju elemente istine od mnogobrojnih religija i tvrde da ih sve ispunjavaju. Tu su i kršćanske devijantne skupine kao što su Božja djeca i Put, prenaglašavaju dodatna vlastita učenja, pa se više ne mogu nazivati kršćanskima.
Druge nove (ipak ne tako nove) vjere na mogu se nazvati kultovima. Naprimjer, Baha'i je takva skupina ujedinjenja, ali je više mlada religija negoli kult. Kristadelfianizam, Adventisti sedmoga dana i Moralno ponovno naoružavanje pokreti su nastali iz glavne kršćanske struje, a posjeduju i svoja posebna učenja.
ZAŠTO PORAST KULTOVA?
Mnogi su, posebno mladi ljudi, potpuno razočarani društvom. Politika ne pruža odgovore. Znanost stvara više problema nego što ih rješava. Mehanistički svjetonazor o čovjeku i društvu doveo je do obezvređenja čovjekove osobnosti, kojemu je potreban pravi identitet.
Budućnost izgleda zastrašujuća zbog prijetnje nuklearnog rata i iscrpljivanja prirodnih bogatstava. U isto vrijeme obiteljski život ne pruža sigurnost, a crkva na Zapadu izgleda slabi.
Ljudi traže pomoć. U mnogim slučajevima čini se da kultovi pružaju odgovor. Imaju visoko organiziran sistem u koji treba vjerovati i uključiti se. Pokazuju stvarno zanimanje za nove članove i pravo oduševljenje u širenju svoje poruke.
ŠTO UČINITI?
U većini slučajeva članovi raznih kultova su iskreni ljudi, koji osjećaju da su pronašli nešto važno. Ako razgovarate s njima na uglu ulice, vidjet ćete da su vrlo prijateljski nastrojeni - premda uporni u svom razgovoru. Većina je uvjerena da je njihovo uvjerenje najispravnije.
Na nesreću, mnogi su članovi prekasno ustanovili da ono u što su se uključili ima skrivenih struja zbog kojih su sve manje sretni. Članu može biti vrlo teško nešto poduzeti kad je opkoljen pritiscima čvrsto povezane skupine. Može li se takvima na neki način pomoći?
Prvo, treba obznaniti činjenice. U nekim slučajevima ne moramo otići daleko da bismo vidjeli znakove opasnosti. U drugima su opasnosti pažljivo skrivene. Isus je rekao: "Poznat ćete ih po njihovim rodovima." Kao novinar i kršćanin nadam se da će sadržaj ove knjige prokazati te 'lažne proroke', ukazujući na njihove rodove. U takvim kratkim poglavljima, nije bilo moguće zaći u pojedinosti - a činjenice se često vrlo brzo mijenjaju.
Drugo, onim ranjenima treba pomoći - mladima, slaboumnima, osamljenima, lutalicama, ožalošćenima. Možemo im pomoći uvidjeti opasnosti koje im prijete.
Iznad svega trebalo bi pronaći prave odgovore na duhovne potrebe i probleme društva. Odgovori pravog kršćanstva su još uvijek pravovaljani kao i nekad, pozivom Isusa Krista da dođemo k njemu i nađemo novi život.
KLJUČNA PITANJA
Želite li saznati da li neka skupina vjernika pripada glavnoj struji kršćanstva, postavite sljedeća pitanja:
Tko je bio Isus? Kršćani vjeruju da je on bio stvarno povijesna osoba, da je bio Bog i čovjek. Većina hereza niječe bar jednu od tih tvrdnji.
Kako se čovjek može spasiti? Biblija izjavljuje: "Milošću ste spašeni - po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji. To ne dolazi od djela, da se tko ne bi hvalisao." Lažni proroci naglašavaju na ovaj ili onaj način da čovjek može zaslužiti put u nebo izvršavanjem dobrih djela.
Što smatraju ovlaštenom objavom? Kršćani prihvaćaju Bibliju kao vrhunski autoritet i Božju objavu čovjeku. Mnogi lažni proroci koriste "dodatne" objave koje izjednačavaju s Biblijom kao 'Božjom objavom za suvremeni svijet'. Dugi pak prihvaćaju Bibliju ali samo onako kako je tumače njihovi vođe
>>Budući su sve ovo C/P a meni se dopao sadržaj,,,osim onog da su i Adventisti sedmog dana to,,,od toga se ograđujem!
Ne slažem se sa svime što naučavaju ali mislim da ne spadaju u lažne proroke
Re: Koliko smo "sveti"!
DESET ZAPOVIJEDI BOŽJIH
Ja sam Gospodin Bog tvoj; nemaj drugih Bogova uz mene.
Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.
Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji.
Poštuj oca i majku, da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.
Ne ubij.
Ne sagriješi bludno.
Ne ukradi.
Ne reci lažna svjedočanstva.
Ne poželi tuđega ženidbenoga druga.
Ne poželi nikakve tuđe stvari
>>>Ako se misli na psovku,,psovanje Boga,onda tu zapovjed ne kršim,,ali spomenem nekad bez veze,,ono"Bože moj,,ili daj Bože,,itd.Tone mislim da je u drugoj zapovjedi obuhvaćeno,samo psovka!
Ne svetkujem nikakav dan!Tu valjda grešim ali mislim da ne,,,Kažem valjda jer zapovjed tako kaže!No ja to ne vjerujem,ne vjerujem da je bitno!
Mislim da sam neke sitnice znao maznut!
Možda sam slagao,,nisam siguran ni da jesam ni da nisam!
Poželio sam valjda da mi je žena lipa kao Markova npr no nikad nisam Markovu bario niti bi ona mogla mene osvojit!
Poželio sam imati kuću kao Ivan ali nikad nebih htjeo njegovu otet ili nepošteno zaraditi!
SEDAM GLAVNIH GRIJEHA
Oholost,
Škrtost,
Bludnost,
Zavist,
Neumjerenost u jelu i piću,
Srditost,
Lijenost
>>Ako se pod bludnost smatra sex sa drugom ženom,,samo to,,,nisam taj grijeh učinio!
Na svim ostalima stvarima padam jer,,bar na trenutak , sve sam ovo prekršio!
Hvala Bogu da nijedan od ovih grijeha ne vlada menom!
I hvala mu da sam svjestan da sam pretjerao i da se kajem!
I znam da mi je sve oprostio!
Ja sam Gospodin Bog tvoj; nemaj drugih Bogova uz mene.
Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.
Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji.
Poštuj oca i majku, da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.
Ne ubij.
Ne sagriješi bludno.
Ne ukradi.
Ne reci lažna svjedočanstva.
Ne poželi tuđega ženidbenoga druga.
Ne poželi nikakve tuđe stvari
>>>Ako se misli na psovku,,psovanje Boga,onda tu zapovjed ne kršim,,ali spomenem nekad bez veze,,ono"Bože moj,,ili daj Bože,,itd.Tone mislim da je u drugoj zapovjedi obuhvaćeno,samo psovka!
Ne svetkujem nikakav dan!Tu valjda grešim ali mislim da ne,,,Kažem valjda jer zapovjed tako kaže!No ja to ne vjerujem,ne vjerujem da je bitno!
Mislim da sam neke sitnice znao maznut!
Možda sam slagao,,nisam siguran ni da jesam ni da nisam!
Poželio sam valjda da mi je žena lipa kao Markova npr no nikad nisam Markovu bario niti bi ona mogla mene osvojit!
Poželio sam imati kuću kao Ivan ali nikad nebih htjeo njegovu otet ili nepošteno zaraditi!
SEDAM GLAVNIH GRIJEHA
Oholost,
Škrtost,
Bludnost,
Zavist,
Neumjerenost u jelu i piću,
Srditost,
Lijenost
>>Ako se pod bludnost smatra sex sa drugom ženom,,samo to,,,nisam taj grijeh učinio!
Na svim ostalima stvarima padam jer,,bar na trenutak , sve sam ovo prekršio!
Hvala Bogu da nijedan od ovih grijeha ne vlada menom!
I hvala mu da sam svjestan da sam pretjerao i da se kajem!
I znam da mi je sve oprostio!
Re: Drago i vjera Lažni proroci!
I often debate with evolutionists because I believe that they are narrow mindedly and dogmatically accepting evolution without questioning it. I don't really care how God did what He did. I know He did it
Re: Drago i vjera
Sammy je bio dječak s juga koji je svoje ljetne praznike provodio kao i svi njegovi vršnjaci. Istraživao je šumu izvan sela, igrao se s prijateljima i pecao na jezeru. Pecanje je, zapravo, bilo njegovo najomiljenije gubljenje vremena. Znao je i po cijeli dan tražiti gliste i crve pripremajući se za ribolov sljedećeg dana.
Toga je sparnoga dana ustao rano i gotovo je mogao čuti poziv jezerske vode da dođe na pecanje. Obukao se i iskrao se iz kuće. Na izlazu je pokupio svoj štap i posudu za žive mamce. Uputio se prema šumi jer tamo do tada još nije tražio gliste. Pretpostavljao je da bi ih trebalo biti među panjevima tamo gdje su nedavno rezali trupce. Bio je u pravu. U humusu pod jednim starim panjem našao je što je tražio i za kratko vrijeme napunio posudu mamcima.
Na obali jezera Sammy je iz posude izvukao poveću glistu i postavio je na udicu. Za trenutak je osjetio bockanje u prstu, ali zbog uzbuđenja nije mario. Samo jednu minutu kasnije štap je zadrhtao i dječak je povukao udicu. Oduševio se što je tako brzo uspio uloviti krasnu ribu.
Kada je namještao drugi mamac iz posude opet je osjetio ubod u prstu, ali nije imao vremena gledati što je to, jer je već zamahnuo pecaljkom. Opet isto. Za kratko vrijeme na drugome se kraju najlona koprcala velika riba. Ponovno je stavljao svježi mamac, ali je ovaj put opazio da mu je ruka malo manje osjetljiva, kao pod anestezijom. Pripisujući to sve možda nekom slučajnom ubodu vrha udice, Sammy je nastavio sa svojim omiljenim hobijem. Nakon samo pola sata dječak je u košari imao osam velikih riba. Bio je toliko ponosan da je odlučio svoj ulov pokazati roditeljima, iako je imao još cijeli dan pred sobom za pecanje. Spakirao je opremu i pošao prašnjavim putem prema selu.
Lokalni je šerif upravo vozio tom cestom. Kada je naišao na Sammya, ovaj ga je rukom pozvao da stane. S pobjedničkim osmjehom na licu, dječak je vadio jednu po jednu ribu i pokazivao šerifu. Međutim, stari je čovjek imao strašan predosjećaj gledajući u dječakove ruke. Bile su crvene i tako otekle da su šake izgledale gotovo dvostruko veće. Upitao je Sammya koji je mamac koristio, već pogađajući odgovor. Dječak mu je odgovorio da je našao nekakve posebno velike gliste u šumi pod starim panjem. Nakon što ih je bolje pogledao, šerif je brzo djelovao. Zgrabio je Sammya i ubacio ga u svoj auto. Naglo je okrenuo na uskoj cesti i pohitao u bolnicu. Ali na putu je dječak već izdahnuo od zmijskoga otrova.
Šerif je otkrio da je nesretni mališan pecao s malenim, tek izleglim čegrtušama. Da je Sammy prekinuo s pecanjem nakon prvoga ugriza male zmije, pa i nakon drugoga, mogao je primiti pravodobnu pomoć. Ali je dječaka obuzelo uzbuđenje trenutačne zabave i nije htio poslušati tihi glas male boli u ruci. A kada je ruka tek zamrla od otrova, utihnuo je i taj mali glas.
Naše poigravanje s grijehom slično je držanju malenih otrovnica u ruci. Griješenje izgleda bezopasno, osobito mladim ljudima koji su svjesni samo sebe i ne misle na posljedice. Apostol Jakov je upozoravao: "Svakoga napastuje njegova vlastita požuda. Ona ga izvlači i mami. Zatim požuda, pošto začne, rađa grijeh, a grijeh, kad je gotov, rađa smrt."
S grijehom je tako - što više popuštamo sklonostima koje se protive Božjoj volji za nas ljude, to više otupljujemo na grozotu grijeha. Neke stvari koje su nam se nekad činile odvratnima sada odobravamo, čak činimo. U početku, kada nam je grijeh najuzbudljiviji, zanemarujemo tihi glas opomene naše savjesti, glas Božjega Svetoga Duha koji nas upozorava u mislima, u srcu. Kasnije više niti ne čujemo dobro u nama već samo ono što nas vodi u propast.
Ali nije tu kraj. Možda još nije kasno. Zastanite i razmislite. Samo trenutak usred buke vaših misli posvetite Bogu i njegovoj pisanoj riječi, Bibliji. Dajte mu priliku i on će vam ubrizgati protuotrov da vas spasi. Tada ćete jasnije čuti glas vašega nebeskoga Oca kako vas ohrabruje da umjesto puta k vječnoj smrti izaberete ispunjen život koji ima za vas!
Toga je sparnoga dana ustao rano i gotovo je mogao čuti poziv jezerske vode da dođe na pecanje. Obukao se i iskrao se iz kuće. Na izlazu je pokupio svoj štap i posudu za žive mamce. Uputio se prema šumi jer tamo do tada još nije tražio gliste. Pretpostavljao je da bi ih trebalo biti među panjevima tamo gdje su nedavno rezali trupce. Bio je u pravu. U humusu pod jednim starim panjem našao je što je tražio i za kratko vrijeme napunio posudu mamcima.
Na obali jezera Sammy je iz posude izvukao poveću glistu i postavio je na udicu. Za trenutak je osjetio bockanje u prstu, ali zbog uzbuđenja nije mario. Samo jednu minutu kasnije štap je zadrhtao i dječak je povukao udicu. Oduševio se što je tako brzo uspio uloviti krasnu ribu.
Kada je namještao drugi mamac iz posude opet je osjetio ubod u prstu, ali nije imao vremena gledati što je to, jer je već zamahnuo pecaljkom. Opet isto. Za kratko vrijeme na drugome se kraju najlona koprcala velika riba. Ponovno je stavljao svježi mamac, ali je ovaj put opazio da mu je ruka malo manje osjetljiva, kao pod anestezijom. Pripisujući to sve možda nekom slučajnom ubodu vrha udice, Sammy je nastavio sa svojim omiljenim hobijem. Nakon samo pola sata dječak je u košari imao osam velikih riba. Bio je toliko ponosan da je odlučio svoj ulov pokazati roditeljima, iako je imao još cijeli dan pred sobom za pecanje. Spakirao je opremu i pošao prašnjavim putem prema selu.
Lokalni je šerif upravo vozio tom cestom. Kada je naišao na Sammya, ovaj ga je rukom pozvao da stane. S pobjedničkim osmjehom na licu, dječak je vadio jednu po jednu ribu i pokazivao šerifu. Međutim, stari je čovjek imao strašan predosjećaj gledajući u dječakove ruke. Bile su crvene i tako otekle da su šake izgledale gotovo dvostruko veće. Upitao je Sammya koji je mamac koristio, već pogađajući odgovor. Dječak mu je odgovorio da je našao nekakve posebno velike gliste u šumi pod starim panjem. Nakon što ih je bolje pogledao, šerif je brzo djelovao. Zgrabio je Sammya i ubacio ga u svoj auto. Naglo je okrenuo na uskoj cesti i pohitao u bolnicu. Ali na putu je dječak već izdahnuo od zmijskoga otrova.
Šerif je otkrio da je nesretni mališan pecao s malenim, tek izleglim čegrtušama. Da je Sammy prekinuo s pecanjem nakon prvoga ugriza male zmije, pa i nakon drugoga, mogao je primiti pravodobnu pomoć. Ali je dječaka obuzelo uzbuđenje trenutačne zabave i nije htio poslušati tihi glas male boli u ruci. A kada je ruka tek zamrla od otrova, utihnuo je i taj mali glas.
Naše poigravanje s grijehom slično je držanju malenih otrovnica u ruci. Griješenje izgleda bezopasno, osobito mladim ljudima koji su svjesni samo sebe i ne misle na posljedice. Apostol Jakov je upozoravao: "Svakoga napastuje njegova vlastita požuda. Ona ga izvlači i mami. Zatim požuda, pošto začne, rađa grijeh, a grijeh, kad je gotov, rađa smrt."
S grijehom je tako - što više popuštamo sklonostima koje se protive Božjoj volji za nas ljude, to više otupljujemo na grozotu grijeha. Neke stvari koje su nam se nekad činile odvratnima sada odobravamo, čak činimo. U početku, kada nam je grijeh najuzbudljiviji, zanemarujemo tihi glas opomene naše savjesti, glas Božjega Svetoga Duha koji nas upozorava u mislima, u srcu. Kasnije više niti ne čujemo dobro u nama već samo ono što nas vodi u propast.
Ali nije tu kraj. Možda još nije kasno. Zastanite i razmislite. Samo trenutak usred buke vaših misli posvetite Bogu i njegovoj pisanoj riječi, Bibliji. Dajte mu priliku i on će vam ubrizgati protuotrov da vas spasi. Tada ćete jasnije čuti glas vašega nebeskoga Oca kako vas ohrabruje da umjesto puta k vječnoj smrti izaberete ispunjen život koji ima za vas!
Re: Drago i vjera
Ono s početka sa kladionicom zaista nespada na ove stranice i još da ne upotrebljavaš one izraze da nekažem prostote, inače ovo ostalo naročito zadnjih nekoliko stranica pročitao sam u jrdnom dahu, svaka ti čast na uloženom trudu a i duhovno vrlo nadahnuto, mislim da ću se još koji put vraćati na ove stranice, svaka čast 
Re: Drago i vjera
Malo sam se duhovno zapustio u zadnje vrijeme,,,okruženje takvo,,što ćeš!branko je napisao/la:Ono s početka sa kladionicom zaista nespada na ove stranice i još da ne upotrebljavaš one izraze da nekažem prostote, inače ovo ostalo naročito zadnjih nekoliko stranica pročitao sam u jrdnom dahu, svaka ti čast na uloženom trudu a i duhovno vrlo nadahnuto, mislim da ću se još koji put vraćati na ove stranice, svaka čast
Moj profesor na Bogosloviji vlč. Marjan Jurčević jednom dobro reče"Kad si u lošem duhovnom okruženju,čuješ što drugi govore i kako govore,vidiš što rade i,,to djeluje na tebe,ponudi ti se kao mogućnost,,pomisliš,"Evo , može se i ovako živjeti!"
Re: Drago i vjera
Može može, širok je put koji vodi u propast, a baš se denas čita u evanđelju "Lakše će deva kroz ušice iglene proći nego bogataš u kraljevstvo nebesko"
Re: Drago i vjera
Širok je i pojam ,što je propast!branko je napisao/la:Može može, širok je put koji vodi u propast, a baš se denas čita u evanđelju "Lakše će deva kroz ušice iglene proći nego bogataš u kraljevstvo nebesko"
Nije dobro činiti veća zla,,,
A manja,,pa nitko od nas,,nije bez mane!
Re: Drago i vjera
Eh kako se tješimo, i svi tako govore:ja sam dobar kakvih ima ili ovo nije ništa što drugi rade, a u Evanđelju lijepo piše: Života mi moga, govori gospodin, prignut će se predamnom svako koljeno i svaki će jezik dati slavu Bogu, svaki će dakle od nas zase Bogu dati račun"
Tad će svi pojmovi biti stisnuti i rastegnuti a samo je jedna istina
Tad će svi pojmovi biti stisnuti i rastegnuti a samo je jedna istina
Re: Drago i vjera
Bog nas voli, ljubi i dao je svog Sina za nas. Jedini način da imamo zajedništvo sa Bogom i vječni život je kad Isusa osobno prihvatimo kao svog Spasitelja i Gospodina(Gospodara), da vjerujemo da je Njegova žrtva na križu bila dovoljna da svi naši grijesi budu oprošteni i da je On treći dan uskrsnuo od mrtvih. “Ako ustima svojim priznaš Gospodina Isusa i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrsno od mrtvih, bit ćeš spašen. Vjera srca postiže pravednost, a priznanje usta spasenje“ (Rimljanima 10:9,10)branko je napisao/la:Eh kako se tješimo, i svi tako govore:ja sam dobar kakvih ima ili ovo nije ništa što drugi rade, a u Evanđelju lijepo piše: Života mi moga, govori gospodin, prignut će se predamnom svako koljeno i svaki će jezik dati slavu Bogu, svaki će dakle od nas zase Bogu dati račun"
Tad će svi pojmovi biti stisnuti i rastegnuti a samo je jedna istina
Bog nam nudi najveći milosni dar na svijetu- SPASENJE. Ti nisi ničim zaslužio taj dar, da si ga zaslužio to ne bi bio dar. „Milošću ste spašeni po vjeri to ne dolazi od vas to je dar Božji. To ne dolazi od djela da se tko ne bi hvalisao“ (Efežanima 2:8-9). Svi naši pokušaji da se sami spasimo i oslobodimo krivice su bezuspješni. Zato je taj dar naša jedina nada. Ako odbacite Božje spasenje u Kristu poginuli ste navjeke. Molim Vas priznajte slabost da se spasite vlastitim zaslugama, priznajte svoju bespomoćnost, svoju grešnost i vjerom primite Gospodina Isusa Krista - neprocjenjiv dar.
BIBLIJA KAŽE DA POSTOJI SAMO JEDAN PUT DO NEBA
Isus je rekao: "Ja sam put, istina i život...Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni." (Ivan 14.6)
'' I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojem se možemo spasiti.'' (Djela Apostolska 4:12).
''Jer jedan je Bog, jedan je i posrednik između Boga i ljudi, čovjek Isus Krist, koji sebe samog dade kao otkup za sve.'' (1Timoteju 2:4-6).
Čovjek vjerom, po milosti Božjoj koja nam je poklonjena, može primiti život vječni, vjerom ''u Onoga koji od mrtvih uskrisi Isusa, Gospodina našega, koji je predan za opačine naše i uskrišen radi našeg opravdanja'' (Rimljanima 4:24-25).
U tome je ljubav, ne da smo mi ljubili Boga nego je Bog ljubio nas i poslao svoga Sina da bude otkup za naše grijehe." (I. Ivanova 4:10)
Sin me je Božji ljubio i predao sebe za mene." (Galaćanima 2:20)
Ja sam uskrsnuće i život. Tko vjeruje u mene živjet će ako je i umro; i svaki koji živi i vjeruje u mene neće nikada umrijeti." (Ivan 11:25)
"Ja sam došao da imaju život, i to u izobilju." (Ivan 10:10)
Predao sam Vam najprije ono što sam primio: da je Krist, suglasno Pismima, umro za naše grijehe" (1 Kor 15,3). Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog učini mjesto nas grijehom, da mi u njemu postanemo pravednošću Božjom." (2. Korinćanima 5:21)
Jer plaća za grijeh je smrt, a milosni dar Božji jest život vječni u Kristu Isusu, Gospodinu našemu." (Rimljanima 6:23)
>>Dakle,,ja vjerujem da grijeh nije Bogu problem ako se pokajemo,ako nam je istinski žao!I to nemora biti samo na ispovjedi,Bog nas čuje i kad smo u kuhinji,na polju,bilo gdje i kad zamolimo oproštenje!Naravno da nećemo grešiti namjerno,ali ,,,ako Sveti Pavao kaže da griješi,,tko smo mi da možemo misliti da ne?
Nije li Isus oprostio razbojniku na križu?A ni kršten nije bio!Samo je rekao "Ja sam kriv i zaslužio sam smrt,,Gospodine , sjeti me se kad dođeš u svoje kraljevstvo!"
Dok nisam bio baš neki čvrsti vjernik,znao sam i psovati,,i svašta raditi!Kad sam kao odrasla osoba spoznao da Bog postoji,,uspio sam se dosta toga osloboditi!Boga nisam opsovao,,bog zna kad!Nadam se ni da neću!Ako se desi,molit ću oproštenje!Što mi drugo preostaje?I vjerujem da će mi oprostiti!
Re: Drago i vjera
''Jer jedan je Bog, jedan je i posrednik između Boga i ljudi, čovjek Isus Krist,
Možeš mi ovo pojasnit
, zbunjuje me ovo "ČOVJEK ISUS KRIST"
, zar Isus nije bio sin Božji i Bog
, samo rođen kao čovjek, dakle rodila ga žena kao što su i svi ljudi, osim Adama i Eve, rođeni a sve drugo je bilo božansko, prije svega nije zgriješio, što je ljudima nemoguće
, 2. liječio je na čudesan način, bez ikakvih lijekova, riječima, osim tu i tamo pljuvačkom, što je nezamislivo ni danas uz sva čuda medicine, a da ne spominjem da je oživljavao mrtve isto na riječ
[/quote]
Možeš mi ovo pojasnit
[/quote]
Re: Drago i vjera
[/quote]branko je napisao/la:''Jer jedan je Bog, jedan je i posrednik između Boga i ljudi, čovjek Isus Krist,
Možeš mi ovo pojasnit, zbunjuje me ovo "ČOVJEK ISUS KRIST"
, zar Isus nije bio sin Božji i Bog
, samo rođen kao čovjek, dakle rodila ga žena kao što su i svi ljudi, osim Adama i Eve, rođeni a sve drugo je bilo božansko, prije svega nije zgriješio, što je ljudima nemoguće
, 2. liječio je na čudesan način, bez ikakvih lijekova, riječima, osim tu i tamo pljuvačkom, što je nezamislivo ni danas uz sva čuda medicine, a da ne spominjem da je oživljavao mrtve isto na riječ
![]()
Pa dobro,,nije to pogrešno,,i čovjek je,,pravi Bog i pravi čovjek!
Dakle,nemora se točno specificirati svaki put,,Bogo-Čovjek!
Na primjer Ivan piše na početku Evanđelja "U početku biješe Riječ i Riječ biješe kod Boga i Riječ biješe Bog!K svojima dođe a njegovi ga ne primiše"!
Time ja razoružavam Jehovne Svjedoke a i onim što Apostol Toma reče Isusu"Gospod moj i Bog moj!"
Re: Što ima novog u Drežnik Gradu
Bio sam na Danjinoj sahrani!branko je napisao/la:Sad sam išao u mrtvačnicu, pa to je od Danje brat i znam ga i ja, pokopao sam njihovu pok. mamu, al to je bilo u vrijeme "Dok je Bog po zemlji hodao"
Mama im je bila dosta dobar vjernik!
Usput,,,kako ti stojiš sa Kerizmatskim pokretom?Katoličkim dakako?
Meni je Tomisalv Ivančić super a još "supreiji" Fra Zvjezdan Linić!
Imam linkova dosta o njemu!
http://www.youtube.com/watch?v=uiZZ2zsQcD0
Evo ti ovaj,,pogledaj ostale!
http://www.youtube.com/watch?v=mLYafmH- ... re=related
Ovo npr!
Bio sam na puno njegovih seminara,,,u Rijeci!
Bavim se već dugo mišlju da ga dovedemo gore,,recimo u školu u Rakovici ili negdje na Plitvice!Sa Franjom sam dobar(Franjkovićem) i treba bi mi netko tko bi to potegao a tamo živi!
Jesi li zainteresiran da to probamo zajedno?
Ako neznaš puno o njemu,,,gledaj njegove seminare,,ovo na linkovima,,samo ukucaj na tražilici,,ima koliko hoćeš!
Mislim da našim ljudima gore treba zdrava duhovnost!
Nevjerujem da se Šajfaru to nebi dopalo!On bi nas podržao iako,,osobno mislim da nije neki pro-karizmatski tip!
Franjković mi je pričao da je,,dok je bio u Pazinu na Bogosloviji,,bio Ivančić njima držati seminar!Kaže da su oni,,koji su se otvorili Duhu Svetom postali puno gorljiviji svećenici!
Zadnja izmjena: Jurica, dana/u 28 sij 2011, 18:10, ukupno mijenjano 2 puta.
Razlog: Opet ti o vjeri tamo gdje joj nije mjesto.Premješteno u vjeru !!!
Razlog: Opet ti o vjeri tamo gdje joj nije mjesto.Premješteno u vjeru !!!
Re: Što ima novog u Drežnik Gradu
Slušao sam Ivančićeva predavanja 2 godine (išao iz Drežnika u Zg ja i Željka) i zaključio da je Ivančić prevrijedan za jednu malu sredinu kakva je naša, naročito poslije zadnja 2 predavanja ostao sam paf, kad čovjek od oko 70g razmatra oko 40 teza jednu za drugom i onda se vraće obrnutim redom a da ne preskoči ni jednu, i treći put kad je utvrđivao što je rekao, ja se skamenio. Linića sam slušao par puta i vidim da mu dolaze dosta poznatih (Zoran Vakula sa familijom, neki glumci, novinari... al nekako nije me se baš primilo, neznam zašto, e sad kako pokrenut duhovnu obnovu???
Najgore bi bilo nikako,
Naš narod kaže da ne vrijedi gluhom šapćat niti ćoravom namigivat,
tako ti je i sa našim narodom, al opet si mislim hoćemo li pred bogom odgovarat mi koji o vjeri više slušamo i znamo a nismo pomogli drugima da i oni upoznaju ljepotu koju nam pruža sveta vjera i snagu Kristove žrtve na križu za nas. Neznam, ja sam nekako skeptičan, možda se varam
Najgore bi bilo nikako,
Naš narod kaže da ne vrijedi gluhom šapćat niti ćoravom namigivat,
tako ti je i sa našim narodom, al opet si mislim hoćemo li pred bogom odgovarat mi koji o vjeri više slušamo i znamo a nismo pomogli drugima da i oni upoznaju ljepotu koju nam pruža sveta vjera i snagu Kristove žrtve na križu za nas. Neznam, ja sam nekako skeptičan, možda se varam
Online
Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 0 gostiju.

