Davor Pavuna!
Amac:Richard Dawkins u svojoj knjizi 'Delusions of God' vrlo pažljivo i analitički dokazuje da Boga nema te da je sve što vidimo oko sebe, uključivo i nas same naprosto 'jedno od mogućih (realnih) rješenja jednadžbe'. Kao vrhunskom fizičaru ta tvrdnja vam se vjerojatno ne čini nerazumljivom.Jeli vam ona i prihvatljiva?
DP: Hvala, ja to stvarno razumijem u detalje jer se time bavim cijeli profesionalni život i mogao sam podijeliti svoje uvide sa najboljim znanstvenicima svijeta. Ja sam čak odgovorio na slavno Einsteinovo pitanje: 'Da li je dragi Bog imao izbora, kad je kreirao Univerzum?' Odgovor jest: 'Da, mi možemo kreirati i umjetne Univerzume i s ponešto drugačijim svojstvima, npr. drugačijom brzinom svjetlosti!' Dakle, tim temama i još onima mnogo kompleksnijim, poput makroskopskih kvantnih fenomena bavim se sustavno i u dubinu i dragom Bogu zahvaljujući sam nedvojbeno trenutno u klubu nekoliko osoba koje to na Planeti ponajbolje shvaćaju.
Amac: Vaša tvrdnja o inteligentnom Univerzumu ako već ne implicira Boga sugerira ga, ako me ne vara utisak. Što mislite o ovom Dawkinsovom stavu?
DP: Pa, nekompletan je kao i mnogi inače globalno dobri npr. budistički pristupi: Naizgled razlika jest samo semantička i sve se čini u skladu s onim ranije spomenutim. No, ono bitno ja kažem i kao Iskustveno Božje Biće : Mi trebamo i smijemo upoznati Boga u sebi. To je sasvim drugačija dimenzija Čovjeka! Za to treba 'umrijeti' u svakodnevnoj svijesti i zaroniti u dubinu sebstva jer tu je Susret sa Živim Bogom! Takodjer, svi smo mi intelektualno podcijenili Uzrok Svega Što Jest: Bog je Biće koje je beskonačno inteligentnije i kompleksnije nego što mi možemo shvatiti umom. Također, Njemu ništa nije potrebno, a najmanje naše ''cjenkanje''s njim. Osobna veza k Božjem biću je transcendentalna, taj važan dio jest izvan svakodnevice znanosti. (Fizika divno objašnjava mnoge pojavnosti i manifestacije 'plesa dinamičke energije u prostor-vremenu'). Bog je apsolutno biće (Religio = absolut) koje se 'skriva' ispod svih pojavnosti, ali ostaje nemanifestirano; dakle osjetilima i mentalnom dijelu čovjeka to je nešto nedokučivo. Ta mistika (pojednostavljeno transcedentalna komunikacija u sebi) dubina je prave vjere, a većina ljudi su prelijeni da bi ''umrli'' u dnevnoj svijesti i zaronili u dubine Sebstva gdje se krije Božja ljubav u svakome od nas. To je proces koji treba htjeti zaživjeti, a ako imate i Milost pa vam se Božji znak pojavi, nakon toga ste potpuno drukčiji iznutra. Izvana isti, a unutra drukčiji. Zato kao dokazani svjetski prihvaćen znanstvenik, koji je dosad najmanje triput 'umro', ja javno svjedočim dubinu osobne vjere i susreta s Isusom Kristom, a to šokira tzv. ‘’intelektualce’’ (kojima je mentalni nivo najvisi stupanj dosega) jer nije prihvatljivo svjedočiti javno vjeru u ovim antibožjim, hipnotiziranim društvima konzumacije. To svjedočenje budi ljude koji onda žele s nama nastaviti Put Ljubavi i Čestitosti
Hrvatski znanstvenici o Bogu!
Re: Hrvatski znanstvenici o Bogu!
Josip Planinić kaže:
Albert Einstein tvrdio je da je znanost bez vjere neuvjerljiva, a vjera bez znanosti slijepa. Koliko je ta tvrdnja točna i zašto?
Da, navodi se često ta Einsteinova izjava (premda više u obliku – kako je znanost bez vjere hroma, a vjera bez znanosti slijepa), dakle znanost bez vjere sporog je hoda. Nedavno sam putem e-maila sudjelovao u raspravi o pitanjima vjere, gdje navedoh: Svatko se sam svrstava u neku denominaciju nade. Nevjernik, bezbožnik pa i agnostik sklon je prikazu – nemam vjeru, ali imam znanje; često se pojavi i daljnja nelogičnost – imaš vjeru, ali nemaš znanje. Premda je znanje bez vjere nepotpuno, oskudno, a vjera bez znanja prazna. Znanje nije još mudrost, a mudrost bez znanja je besadržajna. Mudrost je poznavati put do sreće, a sreća je spoznati Istinu, koja je jedna, kažu filozofi (Toma Akvinski). Bog filozofije nije identičan Bogu religije, ali je u biti to isti Bog – Stvoritelj svega postojećeg i vrhovna mudrost. Vratimo se Einsteinovoj vjeri. U pismu utjehe rođacima preminulog prijatelja, na temu budućnosti, on pisanje započinje riječima – "Fuer uns glaeubige Physiker..." – Za nas fizičare koji vjeruju ... . Dakle, nije sporno da je Einstein bio vjernik, premda se ponekad njegov svjetonazor opisuje kao – panteizam. Navedena izjava o vjeri i znanosti blizu je Augustinovoj misli: „Vjerujem da bih razumio, i nastojim razumjeti da bih vjerovao“, (u slobodnoj interpretaciji, koju je, pretpostavljam, poznavao i Einstein).
Tu ima i poezije, kako je jedanput rekla Vesna Parun (kad sam ju posjećivao u Domu u Krku); to, Einsteinovo mc2 (pretvorba mase u energiju, i obratno), govorila je pjesnikinja Vesna, za mene je prava poezija"
Albert Einstein tvrdio je da je znanost bez vjere neuvjerljiva, a vjera bez znanosti slijepa. Koliko je ta tvrdnja točna i zašto?
Da, navodi se često ta Einsteinova izjava (premda više u obliku – kako je znanost bez vjere hroma, a vjera bez znanosti slijepa), dakle znanost bez vjere sporog je hoda. Nedavno sam putem e-maila sudjelovao u raspravi o pitanjima vjere, gdje navedoh: Svatko se sam svrstava u neku denominaciju nade. Nevjernik, bezbožnik pa i agnostik sklon je prikazu – nemam vjeru, ali imam znanje; često se pojavi i daljnja nelogičnost – imaš vjeru, ali nemaš znanje. Premda je znanje bez vjere nepotpuno, oskudno, a vjera bez znanja prazna. Znanje nije još mudrost, a mudrost bez znanja je besadržajna. Mudrost je poznavati put do sreće, a sreća je spoznati Istinu, koja je jedna, kažu filozofi (Toma Akvinski). Bog filozofije nije identičan Bogu religije, ali je u biti to isti Bog – Stvoritelj svega postojećeg i vrhovna mudrost. Vratimo se Einsteinovoj vjeri. U pismu utjehe rođacima preminulog prijatelja, na temu budućnosti, on pisanje započinje riječima – "Fuer uns glaeubige Physiker..." – Za nas fizičare koji vjeruju ... . Dakle, nije sporno da je Einstein bio vjernik, premda se ponekad njegov svjetonazor opisuje kao – panteizam. Navedena izjava o vjeri i znanosti blizu je Augustinovoj misli: „Vjerujem da bih razumio, i nastojim razumjeti da bih vjerovao“, (u slobodnoj interpretaciji, koju je, pretpostavljam, poznavao i Einstein).
Tu ima i poezije, kako je jedanput rekla Vesna Parun (kad sam ju posjećivao u Domu u Krku); to, Einsteinovo mc2 (pretvorba mase u energiju, i obratno), govorila je pjesnikinja Vesna, za mene je prava poezija"
Re: Hrvatski znanstvenici o Bogu!
Akademik Vladimir Paar:
Akademik Paar: Odnos znanosti i vjere može se promatrati kroz tri razdoblja u povijesti. Prvo je kada su u srednjemu vijeku sagrađeni temelji moderne znanosti, tj. u razdoblju renesanse, kad su znanost i vjera bili usko povezani, što je, nažalost, danas mnogima nepoznato. Ključni doprinos znanosti dali su ljudi koji su bili pripadnici Crkve, i klerici i laici. Tako je npr. u 13. st. franjevac Roger Bacon dao temelje prirodoznanstvenog pristupa, koji je kasnije u 16. i 17. st. od njega preuzeo Galilei, a koji se i danas koristi. Jednako tako, francuski biskup Oresmius dao je niz fundamentalnih prirodoznastvenih koncepata te je bio preteča teorije relativnog gibanja. O tome srednjem vijeku općenito vlada krivo mišljenje s obzirom na razvitak znanosti. Upravo u tome povijesnom razdoblju, u Engleskoj, dane su osnove i matematičkom opisu gibanja. Nikola Kuzanski je tada prvi argumentirano postavio pitanje je li geocentrični sustav jedini ispravan ili je, možda, bolji heliocentrični. On je isto tako iznio problem beskonačnosti svemira, a tu je ideju kasnije preuzeo Giordano Bruno. Sv. Toma Akvinski otvoreno raspravlja o vječnosti materije i dovodi je u potpuni sklad s Božjom opstojnošću! Ne smije se zaobići ni sv. Augustina u kontekstu relativnosti vremena jer on postavlja neka ključna pitanja, npr.: Što je bilo s vremenom prije nego što je Bog stvorio svijet? Što znači za Boga jedan dan a što za čovjeka? On je imao vrlo jasan koncept da prije nego što je Bog stvorio svijet vremena nije bilo, jer je Bog stvorio vrijeme zajedno sa svijetom, istodobno i jedno i drugo. To je, dakle, nerazdvojivost materijalnog svijeta i vremena, tj. vrijeme je bitno povezano s materijom. Sv. Augustin je nadalje smatrao kako je pitanje vremena relativno jer ono što se čovjeku čini kao milijun godina, Bogu može biti djelić sekunde, a ono što se čovjeku čini djelićem sekunde, Bogu može biti milijun godina. To znači da je sv. Augustin i početak i tijek vremena uveo u teoriju relativnosti. To je kasnije ušlo u Einsteinovu teoriju relativnosti, i on se često poziva na sv. Augustina. Dakle, može se slobodno reći da je u tom razdoblju prisutna uska isprepletenost znanosti i vjere.
Najveći znanstvenik svih vremena bio je vjernik
GK: Isaac Newton?
Akademik Paar: On se, razumije se, ne smije zaobići, jer se smatra da je najveći znanstvenik svih vremena, i jer je svojevrsna kruna i završetak tog razdoblja. On ne samo da je bio vjernik nego je bio i duboko teološki obrazovan i orijentiran. Pisao je teološke rasprave, napisao je npr. teološku knjigu od četiri stotine stranica za koju je smatrao da je njegovo najveće znanstveno dostignuće, bolje čak i od prirodoznanstvenih rasprava po kojima je ipak postao svjetski poznat. To je bio čovjek koji je za svoje znanstvene ideje inspiraciju tražio u teološkim nadahnućima. Kad je objavio teoriju gravitacije, napadali su ga da je to praznovjerje, misticizam, religiozna vizija, vjerski konstrukt jer govori o sili koju ne možemo ni opipati ni vidjeti, ni omirisati. Pa pomislimo i danas da neka sila djeluje između Sunca i Zemlje na udaljenosti od 150 milijuna kilometara. Tada znanstvenici to nisu htjeli prihvatiti. On je primjer najizvrsnijeg znanstvenika koji je bio potpuno uronjen u vjeru, što ga uopće nije sputavalo u znanstvenom istraživanju. To je razdoblje donedavno bilo falsificirano, zaboravljeno, krivo interpretirano i iskrivljavano zbog ideoloških razloga
Akademik Paar: Odnos znanosti i vjere može se promatrati kroz tri razdoblja u povijesti. Prvo je kada su u srednjemu vijeku sagrađeni temelji moderne znanosti, tj. u razdoblju renesanse, kad su znanost i vjera bili usko povezani, što je, nažalost, danas mnogima nepoznato. Ključni doprinos znanosti dali su ljudi koji su bili pripadnici Crkve, i klerici i laici. Tako je npr. u 13. st. franjevac Roger Bacon dao temelje prirodoznanstvenog pristupa, koji je kasnije u 16. i 17. st. od njega preuzeo Galilei, a koji se i danas koristi. Jednako tako, francuski biskup Oresmius dao je niz fundamentalnih prirodoznastvenih koncepata te je bio preteča teorije relativnog gibanja. O tome srednjem vijeku općenito vlada krivo mišljenje s obzirom na razvitak znanosti. Upravo u tome povijesnom razdoblju, u Engleskoj, dane su osnove i matematičkom opisu gibanja. Nikola Kuzanski je tada prvi argumentirano postavio pitanje je li geocentrični sustav jedini ispravan ili je, možda, bolji heliocentrični. On je isto tako iznio problem beskonačnosti svemira, a tu je ideju kasnije preuzeo Giordano Bruno. Sv. Toma Akvinski otvoreno raspravlja o vječnosti materije i dovodi je u potpuni sklad s Božjom opstojnošću! Ne smije se zaobići ni sv. Augustina u kontekstu relativnosti vremena jer on postavlja neka ključna pitanja, npr.: Što je bilo s vremenom prije nego što je Bog stvorio svijet? Što znači za Boga jedan dan a što za čovjeka? On je imao vrlo jasan koncept da prije nego što je Bog stvorio svijet vremena nije bilo, jer je Bog stvorio vrijeme zajedno sa svijetom, istodobno i jedno i drugo. To je, dakle, nerazdvojivost materijalnog svijeta i vremena, tj. vrijeme je bitno povezano s materijom. Sv. Augustin je nadalje smatrao kako je pitanje vremena relativno jer ono što se čovjeku čini kao milijun godina, Bogu može biti djelić sekunde, a ono što se čovjeku čini djelićem sekunde, Bogu može biti milijun godina. To znači da je sv. Augustin i početak i tijek vremena uveo u teoriju relativnosti. To je kasnije ušlo u Einsteinovu teoriju relativnosti, i on se često poziva na sv. Augustina. Dakle, može se slobodno reći da je u tom razdoblju prisutna uska isprepletenost znanosti i vjere.
Najveći znanstvenik svih vremena bio je vjernik
GK: Isaac Newton?
Akademik Paar: On se, razumije se, ne smije zaobići, jer se smatra da je najveći znanstvenik svih vremena, i jer je svojevrsna kruna i završetak tog razdoblja. On ne samo da je bio vjernik nego je bio i duboko teološki obrazovan i orijentiran. Pisao je teološke rasprave, napisao je npr. teološku knjigu od četiri stotine stranica za koju je smatrao da je njegovo najveće znanstveno dostignuće, bolje čak i od prirodoznanstvenih rasprava po kojima je ipak postao svjetski poznat. To je bio čovjek koji je za svoje znanstvene ideje inspiraciju tražio u teološkim nadahnućima. Kad je objavio teoriju gravitacije, napadali su ga da je to praznovjerje, misticizam, religiozna vizija, vjerski konstrukt jer govori o sili koju ne možemo ni opipati ni vidjeti, ni omirisati. Pa pomislimo i danas da neka sila djeluje između Sunca i Zemlje na udaljenosti od 150 milijuna kilometara. Tada znanstvenici to nisu htjeli prihvatiti. On je primjer najizvrsnijeg znanstvenika koji je bio potpuno uronjen u vjeru, što ga uopće nije sputavalo u znanstvenom istraživanju. To je razdoblje donedavno bilo falsificirano, zaboravljeno, krivo interpretirano i iskrivljavano zbog ideoloških razloga
Re: Hrvatski znanstvenici o Bogu!
Josip Pupačić - Moj križ svejedno gori
Evo me, moj svijete, na raskršću
i tvom i mome
Oprostimo se. - Ti plačeš
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava, bez riječi, bez boga
I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Snijeg pada
Zemlja raste
A ti poražen toneš
Grad li se, selo, ili neki postiđeni narod
U krčmi
Moj križ svejedno gori
Uzdignut
Razapet
Mračan
Dovikujem ti. - On gori
Dovikujem ti. - Ti strepiš
iskre po tebi pršte
Peku stravične snove
Moj svijete, uzalud stvaran
Moj svijete uzalud ljubljen
Moj svijete
Udaljujem se. Pružam za tobom ruke
Sjene velikih vojski nadiru iz davnina
Zrak su omastile strijele
Razbijen
Usitnjen sanjaš
Neprestane pritištu more
Vjekovi pokapaju svjetlo
Rane otaca izrastaju u kraste
Divna majka Margarita prodaje suze
Majka Margarita
Moj križ svejedno gori
Nosim ga - moj križ a tvoje ime
Nosim ga
Slomljen ma svečan
Puta ne vidim nigdje
Voda po kojoj hodam hlapi
Poda mom bujaju pare
moj križ svejedno gori
Oblistava u beskrej tvoje ime
Udaljujem se
I putujem prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Ti toneš po svome snu
A ja koracam
I grcam, i grcam, i gledam prema beskreju
Moj križ svejedno gori
Moj križ a tvoje ime.
Tema ove pjesme je izgubljenost, beznađe, otuđenost (od svijeta), strah, nesigurnost, razočaranje u svijet.
Vizija života - težak, okrutan, mukotrpan - pesimizam
Odnos prema tradiciji - nezadovoljstvo ostavštine (rat, strijele, rane)
Biblijski motivi - majka Margarita - ironija i cinizam prema njenim suzama
Ponavljanje - “Moj križ svejedno gori” - muka i patnja
Pjesnikov križ jest svijet (njegov i svijet općenito)
Evo me, moj svijete, na raskršću
i tvom i mome
Oprostimo se. - Ti plačeš
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava, bez riječi, bez boga
I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Snijeg pada
Zemlja raste
A ti poražen toneš
Grad li se, selo, ili neki postiđeni narod
U krčmi
Moj križ svejedno gori
Uzdignut
Razapet
Mračan
Dovikujem ti. - On gori
Dovikujem ti. - Ti strepiš
iskre po tebi pršte
Peku stravične snove
Moj svijete, uzalud stvaran
Moj svijete uzalud ljubljen
Moj svijete
Udaljujem se. Pružam za tobom ruke
Sjene velikih vojski nadiru iz davnina
Zrak su omastile strijele
Razbijen
Usitnjen sanjaš
Neprestane pritištu more
Vjekovi pokapaju svjetlo
Rane otaca izrastaju u kraste
Divna majka Margarita prodaje suze
Majka Margarita
Moj križ svejedno gori
Nosim ga - moj križ a tvoje ime
Nosim ga
Slomljen ma svečan
Puta ne vidim nigdje
Voda po kojoj hodam hlapi
Poda mom bujaju pare
moj križ svejedno gori
Oblistava u beskrej tvoje ime
Udaljujem se
I putujem prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Ti toneš po svome snu
A ja koracam
I grcam, i grcam, i gledam prema beskreju
Moj križ svejedno gori
Moj križ a tvoje ime.
Tema ove pjesme je izgubljenost, beznađe, otuđenost (od svijeta), strah, nesigurnost, razočaranje u svijet.
Vizija života - težak, okrutan, mukotrpan - pesimizam
Odnos prema tradiciji - nezadovoljstvo ostavštine (rat, strijele, rane)
Biblijski motivi - majka Margarita - ironija i cinizam prema njenim suzama
Ponavljanje - “Moj križ svejedno gori” - muka i patnja
Pjesnikov križ jest svijet (njegov i svijet općenito)
Online
Trenutno korisnika/ca: Nema prijavljenih korisnika/ca. i 0 gostiju.